Kivi, voćna vrsta koja je zaboravljena ili ipak ne?

Kivi voćna vrsta porijeklom iz Kine, nije nešto previše zastupljena kod nas, barem kada je riječ o većoj proizvodnji. Plodove upravo ove voćne vrste možemo naći u kontinentalnom dijelu Hrvatske gdje se uzgaja na površinama uz okućnicu. Tko bi rekao da jedna egzotična vrsta može uspjeti u kontinentalnom dijelu, ali naravno da može. S obzirom da sam zadnjih godinu dana bavila se ovom jagodastom voćnom vrstom odlučila sam i s vama podijeliti dobrobiti konzumacije ovih plodova. Pregledavanjem mnogobrojnih istraživanja, kao i provedba vlastitog mi je dala vjetar u leđa da Vam sa sigurnošću mogu reći da plod kivija pokazuje visoku nutritivnu vrijednost, te je bogat izvor različitih bioaktivnih komponenti značajnog antioksidacijskog djelovanja što ga prvenstveno izdvaja kao sirovinu značajnu za ljudsko zdravlje.

Istraživanje koje sam provela u sklopu svog diplomskog rada je bilo upravo o Nutritivnom sastavu ploda kivija. Plodove sam prikupljala sa različitih lokaliteta i time došla do zaključka da Mediteranska regija, dolina rijeke Neretve kao i neki kontinentalni dijelovi Republike Hrvatske karakterističnih su i povoljnih klimatskih uvjeta za rast i razvoj kivija.

Sadržaj suhe tvari ploda kivija iznosi od 15 do 22 %, ukupnih šećera od 1,0-1,9 %, proteina od 0,5-1,5 %, vlakana od 1,1-2,9 % i pepela od 0,6-1,0 %. Najzastupljeniji šećeri u plodu su glukoza i fruktoza u približno jednakim količinama (monosaharidi čine 70-90 % ukupnih šećera), dok manje količine čine sarahoza i inozitol. Sadržaj ukupnih kiselina u kiviju je u rasponu od 0,5 do 2,5 % ovisno o trenutku berbe i uvjetima skladištenja, te se kasnije tijekom skladištenja (1-2 mjeseca) značajno smanjuje.

Iznimno je bogat vitaminom C, ima ga 2 puta više od naranče, 5 ili 6 puta više od banane ili 10 puta više od jabuke. Na 100g svježeg ploda ima 107,40 mg vitamina C što ga čini savršenim jer u ove hladne dane se preporučuje povišeni unos vitamina. U 100 g svježeg ploda sadržaj kalcija iznosi od 25-60 mg, magnezija od 14-27 mg, kalija od 230-380 mg i natrija od 3-40 mg. Plodovi kivija dobar su izvor folata i kalcija, a u sjemenkama sadrže velike količine vitamina E. Sadrži oko 2-3 % dijetalnih vlakana i opskrbljuje oko 10 % preporučenog dnevnog zahtjeva organizma za vlaknima.

Prirodni je antioksidans, antitrombotik, antipiretik, diuretik, febrifug i sedativ. Kao dio zdrave prehrane može smanjiti trigliceride, agregaciju trombocita i povišeni krvni tlak. Plodovi kivija bogati su izvor polisaharida kao što su pektin i hemiceluloza, a koji čine sastavni dio stanične stijenke. Danas znanost preporučuje konzumaciju dva do tri ploda kivija kao dobru preventivu za očuvanje kardiovaskularnog sustava ili kao zamjenu za aspirin. Ova količina kivija sprječava grušanje krvi, a ujedno regulira i odstranjuje povišene masnoće iz krvi. Najviše se konzumiraju u svježem obliku, dok vrlo malo plodova završi u industrijskoj preradi.