JAGODICA BOBICA

Na predavanjima o Samoniklom šumskom voću imali smo prilike učiti i o jagodastom voću, tj. njihovim predstavnicima slatkim malim jagodicama, ovaj put ću malo više o šumskim s obzirom da su nutritivno vrjednije od onih vrtnih. Šumske jagode imaju mnogo više vitamina i željeza nego vrtne jagode, vole šumarke i svijetla osunčana mjesta. Upotrebljavaju se kao svježe voće, konzervirano ili zamrznuto, a možemo ih naći i u prerađevinama poput sirupa, sokova, marmeladi i džemova. Danas je uzgajivačima poznato više od 400 sorata, ali najveće bogatstvo hranjivih tvari nalazi se upravo u samoniklim vrstama. Šumska jagoda je rasprostranjena po cijeloj Europi i sjevernoj Aziji. Latinski Fragaria vesca je naziv kojim je znanost obilježila divlje jagode, a pripadaju porodici ruža. Ime potječe od latinske riječi - grafare, koja ukazuje na dobru aromu ne samo plodova već i listova. Dozrijeva tijekom ljeta, a plodovi šumske jagode mogu se brati sve do jeseni. Oni su mali, ukusne arome i okusa i aromatičniji su od uzgajanih vrtnih jagoda. Jagoda se preporuča kao lijek kod liječenja nekih bolesti, radi sadržaja bogatog mineralnim tvarima u plodu. Od listića može se pripremiti ukusan čaj, koji se smatra lijekom zbog tanina koji se nalazi u listovima. Plod jagode sadrži voćni i grožđani šećer, bjelančevine, masti, limunsku, grožđanu i druge kiseline, vitamin C, pektine, tanine, mineralne soli, osobito željezo, bakar, kalij. Bogata je aromatičnim eteričnim uljima i slobodnim organskim kiselinama. Na 100 g sadrži 13,3 g šećera, 9,2 mg vitamina C, 38,4 mg kalcija i 28,5 mg natrija. Bile one šumske ili vrtne svakako ih treba uvrstiti u prehranu kad im dođe sezona. Moje su danas našle svoje mjesto u smoothiju, a sastojci te čekaju ispod fotkice.